Predsjednik HSS-a Josip Friščić susreo se danas, 2. rujna 2010. s predsjednikom županijske organizacije HSS-a Ivanom Banjavčićem te predsjednicima općinskih i gradskih organizacija HSS-a s područja Karlovačke županije.

Sastanak se održao u prostorijama Hrvatskog doma u Karlovcu, a nazočili su mu i potpredsjednik HSS-a i potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić te glavni tajnik HSS-a Nenad Matić.

Tijekom sastanka govorilo se o aktualnosima iz stranačkog ali i društveno političkog života. Istaknuta je stabilnost stranke kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, a predsjednik Friščić posebno se osvrnuo na najnovija istraživanja rejtinga stranaka koje potvrđuje kako je HSS sa 5,9% treća stranka u Hrvatskoj. Snagu HSS-a potvrđuje i kontinuirani rast članstva koji premašuje brojku od  50 000. Predsjednik Friščić zadovoljno je iznio i očekivanje ispunjenja plana od 60 000 članova kroz narednu godinu. U daljnjem govoru osvrčući se na gospodarstvo i ukupan daljnji razvoj Hrvatske istaknuo je  važnost infrastrukture koja je preduvjet ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske te je kazao kako projekti igraju ključnu ulogu u tome i pozvao dužnostnike na veću aktivnost u pripremi i prijavi većeg broja projekata, kazavši kako su projekti  i njihova dobra pripremljenost ključni za dobivanje financijskih sredstava za njihovu realizaciju iz fondova EU-a.  Nakon sastanka predsjednik HSS-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Frišćić, potpredsjednik HSS-a i potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić i glavni tajnik Nenad Matić obišli su manifestaciju Dani piva u društvu predsjednika karlovačkog HSS-a Ivana Banjavčića i karlovačke dogradonačelnice Marine Kolaković, gdje su dali izjave medijima.  

Na upit novinara da komentira aktualne događaje u Bjelovarskoj bolnici, predsjednik Friščić je odgovorio kako je osnivač te bolnice Bjelovarsko-blogorska županija i da vjeruje da će ona, Upravno vijeće te Ministarsvto zdravstva nači rješenje situacije kako bi ta Bolnica nesmetano i dalje pružala zdravstvene usluge građanima, što je i interes građana, Županije i HSS-a te je dodao, kako bolnica  nikako ne smije biti područje političkih prepucavanja.  Na pitanje evenualnih novosti  u orgnizacijskom smislu na području  HSS-a Karlovačke županije, predjsednik Friščić je odgovorio kako HSS funkcionira dobro, organizacija jača i raste, odgovorno je dio lokalne i regionalne vlasti, „danas smo s dužnosnicima razgovarali kako se pojedni projekti realiziraju, ima li problema te smo dali upute da treba još intenzivnije raditi na realizaciji projekta, jer ovom kraju kao i Hrvatskoj u cjelini trebaju projekti kako bismo povukli sredstva iz EU fondova koja su nam već sad na raspolaganju. Brojni projekti su pripemljeni iz područja  i vodopskrbe, zaštite voda i drugih komunalnih djelatnosti upravo ti projekti imaju šanse već ove godine krenuti u realizaciju. Hrvatska Vlada je dala jamstva Hrvatskim vodama da uz redovni financijski program da se može zadužiti i upravo su u fazi prikupljanja ponuda za dizanje kredita u vrijednosti milijardu i 36 milijuna  kuna. Vjerujem da će među 150 prioritetnih projekata ući i dio projekata s ovog područja ali važno je da su ti projekti valjano pripremljeni i spremni za realizaciju. Riječ je o novim ulaganjima, novim objektima koji za sobom nose i nova radna mjesta, a time i prosperitet za lokalnu razinu“.

Zasigurno tema ove izvanredne sjednice točka dnevnog reda rebalans proračuna u zadnjih možemo s pravom reći nekoliko mjeseci pobudio je interese kako onih koji vezano uz proračun vežu i određena svoja prava vezano uz proračun i rad u određenim ustanovama resorima, vežu svoju egzistenciju, ali jednako tako i onih koji doprinose da se taj proračun puni.

I slušali smo i pratili smo zahvaljujući medijima raspravu i struke, i sindikata, i političkih stranaka, i udruga i mislim da je to dobro. Bilo je tu različitih razmišljanja i promišljanja. I to treba. Na kraju Vlada je ta koalicija, koalicijski partneri su oni koji su ovom Saboru trebali predložiti i određena rješenja.

Sigurno je da ta rješenja promatramo i moramo promatrati temeljem parametara i svega onoga što određuje i čini odrednice za proračun a i funkcioniranje cijele države i društva, s jedne strane ali jednako tako i što se događa u našem okruženju, kako i koje poteze neki drugi vuku, čime pribjegavaju i mislim da ovo konačno rješenje prijedlog izmjene i dopune proračuna zapravo daje odgovore na mnoga od tih pitanja.

S jedne strane rješava ono pitanje koje dominira za pojedine skupine građana ove zemlje, već nekoliko mjeseci, a kolega Radin je o tome govorio otklanja strah, jer ne jedan.

U svojoj raspravi na pojedinim tribinama diskutant slao je poruke, slijedi krah, slijedi potop, slijedi raspad, slijedi katastrofa. Šaljemo poruku kada je riječ o umirovljenicima, nisu oni sretni što danas imaju, ali šaljemo poruku bit će mirovina.

Lani u 6. mjesecu kada smo krenuli u rebalans jednako tako smo poruku slali i bila je isplata do kraja godine. Šaljemo poruku onima koji primaju plaća ili čija su primanja vezana uz proračun, bit će plaća. Neće biti povećanja. Ljepše je reći bit će povećanja, bit će rasta, bit će više, ali govorimo bit će plaća.

Šaljemo poruku onima i potvrđujemo što je to Vlada na kraju krajeva i mi ovdje u Saboru oni predložili, a mi usvojili vezano uz stabilizacijski program i program izlaska iz krize, vezano uz opterećenje rada, jer povećanje prihoda zasigurno uvijek je u prvom promišljanju da li dodatno opteretiti rad. Ne, rad nije opterećen. Naprotiv izmjenom regulative koje smo u međuvremenu donosili vezano uz porez na dohodak, cijena rada je smanjena, a ukidanjem kriznih poreza stvorili smo mogućnost da oni koji žive od toga rada da nešto lakše žive, da im neto primanja budu veća.

Jednako tako u fazi izrade ovoga prijedloga kao ozbiljni koalicijski partneri razmatrali smo i promatrali na koji način i da li svi subjekti gospodarstva na jednaki način nose teret, jer oni su ti na čijim leđima se nosi teret krize. Utvrdili smo da to još uvijek nije ravnomjerno raspoređeno, ali smo se i složili da to ostaje kao jedno od pitanja za razdoblje koje je pred nama. Jer nama tu mogućnosti i davanja obećanja nećemo to razmatrati dugoročno, jer to čine i svi drugi, sve druge zemlje, činit ćemo i mi i u buduće možda već kod donošenja proračuna.

Ne bježim od toga o tome smo govorili pred javnošću, i mislim da upravo i doprinos financijskog sektora u snašanju krize mora biti značajniji.

Kada smo razmatrali veličine na pojedinim pozicijama proračuna i mogućnosti njihovog smanjenja, onda zasigurno treba naglasiti ovih milijardu i pol kuna koje je umanjeno na pojedinim pozicijama je vrlo značajno. Ali jednako tako i to, a dosadašnjoj raspravi nisam čuo da se netko protivio da ne osiguramo sredstva za isplatu postojećih mirovina, za sve njene korisnike, da ne osiguramo sredstva za porodiljne naknade, da ne osiguramo sredstva za ono što je kroz sporazume i dogovore koje su svi pozdravljali obećano pojedinim korisnicima proračuna, da ne osiguramo sredstva na kraju krajeva za provođenje referenduma jer to je demokratsko pravo, ali jednako tako i sredstva za ublažavanje elementarnih nepogoda, prvenstveno u oblasti poljoprivrede, jer do sada je to svaka Vlada činila. Imali smo to i 2003. i 2007. i ove godine, jer se to naprosto mora, jer je to uvjet da oni koji rade u toj tvornici pod vedrim nebom prežive jednu proizvodnu godinu i da mogu dalje nastaviti ciklus svoje proizvodnje.

I danas je ovdje bilo postavljeno pitanje, nije li se moglo na neki drugi način? Mi u HSS-u kao koalicijski partneri svjesni smo toga da se moglo, ali moram odmah reći, mi to ne bi podržali. Moglo se na način kao što su u ovoj zemlji bili u pojedinim godinama donašani proračuni, jer mi znamo da zdravstvo kod ministra zdravstva će koštati između 23, 24 milijarde. Mogli smo planirati 19.

U toj oblasti je sigurno najlakše napraviti premosnicu za nekoliko milijardi, jer baš otkopčati struju, vodu, plina, ne isporučiti lijekove ili hranu bolnicama, malo je onih koji imaju hrabrosti da to ne učine. I na kraju znaju da će im se to platiti ali sa odgodom.

Mogli smo prekinuti onaj proces koji je do 6. odnosno 7. mjeseca stvorio uvjete da javna poduzeća gdje je država 100%-tni vlasnik i namiruje svoje obveze u 60 dana, da se to ponovo pomakne na 90 ili 120 dana. Ali što bi to i u tom lancu onda činili drugima? To bi bila odgoda, to bi bila šansa da ovdje neke brojke budu i niže, ali onda bi mogli govoriti i sigurno bi govorili o nerealnom bilanciranju, o nerealnom proračunu, o nečemu za što unaprijed znamo da će se potrošiti, ali to nismo prikazali.

Nismo se za taj način opredijelili, opredijelili smo se za realno iskazivanje svega u brojkama, u mjesecima o isplatama i mislim da zbog toga s pravom možemo reći da ćemo ovakav rebalans podržati, podržati jer on šalje i svoju poruku, on za ovu godinu vrijedi još 4 mjeseca, ali on šalje svoju poruku ponašanja za iduće dvije godine. On šalje svoju poruku i za vrijeme dok smo uvjereni da ćemo ući u Europsku uniju jer i danas je ovdje govoreno i sigurno da zaduživanje ima svoju cijenu.

Sigurno je i to ne možemo mi, može vaš potpredsjednik Vlade i ministar Šuker biti sposoban koliko hoće u istim uvjetima na financijskom tržištu kredit Hrvatska i Slovenija ne mogu dobiti ne zato što mi nismo jednako dobri nego zato što nismo formalno dio one zajednice u kojoj su danas oni, a sutra kad uđemo sigurno je da ćemo i na toj poziciji troškove moći smanjiti.

I na kraju, da li vidimo gdje je taj izlaz, gdje su ta rješenja, gdje su tu pomaci, gdje je to svjetlo koje mora svijetliti, a ja pozdravljam i onu odluku Vlade, premijerka nije rekla i nastojanje da i struja ne poskupi znajući da će je biti i da će biti svjetla. Sigurno da brojke o tome govore.

Govore brojke o turizmu, o turizmu kao grani koja gotovo četvrtinu našeg društvenog proizvoda i ne znam, ovdje je u jednoj raspravi bilo govoreno da si moramo zamisliti kako bi to bilo bez turizma. Mi nešto stariji si to možemo zamisliti jer to je bila temeljna parola '70.-tih godina jer nismo ni tad imali turizam kada je riječ o radu, jedino efekti turizma nisu bili u Hrvatskoj nego su završavali negdje drugdje, a ne postoji dan D i ja vjerujem da u ovom Saboru se nitko s time ne zavarava kada ćemo reći danas je prestala kriza.

Naprosto postoje izlazi granu po granu i mi vidimo da pojedine grane su izlaz našle uz pomoć Vlade, uz pomoć proračunskih sredstava. Za primjer ću samo uzeti drvoprerađivačku industriju. Njih je kriza prve pogodila jer su bili među najizloženijima vanjskom tržištu. 70% svoje proizvodnje su izvozili, ali zadnji pokazatelji i razgovori koje sam imao s njima njihove su narudžbe 386%, znači gotovo četiri puta veće nego isto razdoblje prošle godine, a to je segment koji sa baznom proizvodnjom obuhvaća desetke tisuća zaposlenih.

To su te poruke, to je ono što govori da bez povećanih izdvajanja, za što vjerujem da ćemo se opredijeliti, ima vizije, ima rješenja, ima načina i to za realno bilanciranje 2011., 2012. i da neće doći ono što neki najavljuju do sloma, kraha, rasula jer zasigurno i to je načelo u kojem uvijek netko i profitira, ali sigurno ukupno građani i zemlja ne.