100. godišnjica smrti dr. Antuna Radića i 120 godina od pokretanja lista “Dom”

100. godišnjica smrti dr. Antuna Radića i 120 godina od pokretanja lista “Dom”

Danas se navršilo točno 100 godina kako je umro dr. Antun Radić, jedan od hrvatskih velikana, učitelj i prosvjetitelj hrvatskih seljaka.

Antun Radić je pomalo nepravedno potisnut iz šire javnosti te se nadamo da će 100. godišnjica njegove smrti biti povod da se o njemu više govori.
Rođen je u selu Trebarjevu Desnom 11. lipnja 1868., a umro u Zagrebu, 10. veljače 1919. godine. U Zagrebu i Beču je studirao slavistiku te postao doktor znanosti. Govorio je osam stranih jezika. Kao srednjoškolski profesore predavao je u Osijeku, Požegi, Varaždinu i Zagrebu. Bio je tajnik Matice hrvatske. Njegova sabrana djela obuhvaćaju 18 knjiga, a i dan danas smo mu dužnici za sjajne prijevode ruskih klasika: Puškina, Gogolja, Turgenjeva i Tolstoja.

Zastupnikom u Hrvatskom saboru je postao 1910. godine, dobivši danas nevjerojatnih 93 posto glasova u svojoj izbornoj jedinici. U hrvatskom Parlamentu se posebice zalagao za reformu lokalne uprave kao i za obrazovnu reformu – teme koje su i danas u žiži hrvatske javnosti.

Uz sve to, Antuna Radića se smatra osnivačem etnologije u Hrvatskoj, a njegova shvaćanja o kulturi, koja su bila usko povezana s etnološkom djelatnošću, postala su idejna podloga budućeg političkoga djelovanja. Smatrao je kako seljaštvo mora postati politički subjekt i zbog toga je prije 120 godina – 1899. godine – pokrenuo list “Dom” namijenjen hrvatskim seljacima. U tom je listu objavio mnoštvo članaka kojima je informirao seljake o raznim temama iz gospodarstva, kulture, prosvjete, zdravstva, povijesti i politike.

Važno je istaknuti da je Antun Radić kod seljaka stvarao naviku čitanja te je seljaštvo detaljno upoznavao s aktualnim stanjem u tadašnjim hrvatskim zemljama. Osobitu je pozornost usmjeravao prema misli koja je težila ujedinjenju hrvatskih zemalja i postizanju hrvatske državne samostalnosti. Pisao je o onima koji su se sluganski ponašali radi osobnih interesa, ne mareći za potrebe i težnje naroda. Isticao je da se hrvatski seljak treba ponositi svojom kulturom koja mu daje izvorno narodno obilježje, a s naročitim žarom pisao je o domovini Hrvatskoj.

Prema Antunu Radiću, kao što voli svoj dom i obitelj, čovjek treba voljeti i domovinu. Držao je nužnim da se seljaci trebaju politički organizirati pa je preko cjelokupne djelatnosti lista “Dom” zapravo utirao put osnivanju Hrvatske pučke seljačke stranke.

Seljaci su počeli raspravljati o temama koje je u listu “Dom” potaknuo Antun Radić te su samostalno formirali političke stavove.
Nemojmo zaboraviti da je u ono vrijeme važnost novina bila možda značajnija od današnjeg učinka tiskanih medija, televizije, radija i društvenih mreža zajedno.

Prema uvjerenju Antuna Radića, stranački program je obuhvatio sve što je u životnom i političkom interesu naroda. No njegova promišljanja su predstavljala neraskidivu cjelinu s mislima koje je oblikovao Stjepan Radić.
Upravo je Stjepan Radić temeljna polazišta svoga brata Antuna sustavno nadograđivao uspješno stvarajući hrvatski narodni pokret.

Slobodno možemo ustvrditi da je hrvatski seljački narodni pokret, predvođen strankom braće Radić, ključno utjecao na završno formiranje hrvatske nacije u današnjem smislu te riječi. Osim toga, u vrijeme desnih i lijevih ekstremizama, Hrvatska seljačke stranka je, zalažući se za seljačku demokraciju (što je u osnovi bila modifikacija ideja građanske demokracije), praktički postala najznačajniji čimbenik liberalno-demokratskog poretka jasne prozapadne i proeuropske orijentacije.

INFORMACIJEKONTAKTKARTA

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Ulica kralja Zvonimira 17
HR-10000 ZAGREB
e-mail: hss@hss.hr

PODACI

OIB: 56890881647
IBAN: HR4824020061100749247
Erste&Steiermärkische Bank d.d.

TAJNIŠTVO

t: +385 1 45 53 627
t: +385 1 45 53 624
f: +385 1 45 53 631

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.