Iz Hrvatskog sabora: Rasprava o proračunu

Iz Hrvatskog sabora: Rasprava o proračunu

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak danas je zatražio stanku u Saboru kako bi govorio o sigurnosti u prometu. No, predsjednik Sabora Gordan Jandrovković nije mu odobrio stanku i zbog toga je došlo do bunta oporbe. Nakon sat vremena zasjedanja predsjednik Beljak konačno je došao za govornicu. “HSS će brzo podnijeti prijedlog izmjena zakona kako bi se pogledalo koje zemlje u svijetu imaju najbolje sankcije za prekršaje u prometu. Da smo svi u kaosu pokazala je i današnja sjednica, a uzrok svemu je što vladajuća stranka želi zataškati istinu o Agrokoru. Kako i kada je puklo između Todorića i njegovih mentora u HDZ-u htjeli smo pokazati na istražnom povjerenstvu. No, kada su vidjeli gdje to ide, HDZ je samoinicijativno prekinuo rad Povjerenstva”, naglasio je.

Kako bi se nadoknadile replike, klubovi su se dogovorili da će svaki klub dobiti 5 minuta kako bi odgovorio na izlaganje premijera. O proračunu su raspravljali Davor Vlaović i Ana-Marija Petin.

Vlaović je istaknuo kako HSS pozdravlja uravnoteženje proračunskih prihoda i rashoda, ali se slaže s ocjenom Hrvatske gospodarske komore kako je još uvijek država preskupa. Na rashodovnoj strani, povećavaju se izdaci za državne troškove preko 5 milijardi.

“Za 1,4 milijardi kuna rastu izdaci za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama. Pozdravljamo povećanje plaća temeljenih na kolektivnim ugovorima onima koji su nekoliko godina unazad zapostavljani. Ne podržavamo neaktivnost države i povećanje državnog aparata unatoč obećanjima iz predizborne kampanje o smanjenju broja državnih službenika i smanjenju troška opće države. Očekivali smo više aktivnosti i sredstava za gospodarstvo, za naše obrtnike i poduzetnike i smanjenje poreznog opterećenja za njih”, rekao je Vlaović te dodao kako u rebalansu za ovu godinu i u projekciji proračuna za 2018., 2019., 2020. i dalje rastu prihodi s osnove povećanja poreza.

“Kakva je to poruka hrvatskom gospodarstvu, ako se ne ide k smanjivanju takvih prihoda i nameta, nego se i dalje predviđa rast poreza? Istovremeno se očekuje rast plaća u gospodarstvu? Ako želimo zaustaviti iseljavanje Slavonije i Baranje, ako želimo zaustaviti iseljavanje iz drugih nerazvijenih krajeva, onda prije svega moramo učiniti sve da omogućimo gospodarstvu povećanje plaće radnicima. 250.000 radnika u Hrvatskoj radi za plaću ispod 3.500 kn, više od 50.000 radi za minimalac od 2.620 kn. Možete li vi gospodo svoju obitelj s toliko malim prihodima financirati? S pravom građani nemaju povjerenja u vlast, proračunom šaljemo poruku kako nije izgledno da će doći do značajnijeg povećanja minimalne plaće. Mi u HSS-u tražimo da se minimalna plaća poveća i čini barem 50% prosječene plaće u RH. Iz Proračuna nije vidljivo na koji će se način pomoći osjetljivim gospodarskim sektorima: drvnoj industriji, tekstilnoj industriji, trgovini. Tamo su najniže plaće, tamo radnici najviše rade s ugovorima na određeno vrijeme i za minimalac. Istovremeno, vidljivo je povećanje od 627 milijuna kuna za materijalne troškove. Znači, bit će za automobile, za računala, za nove urede, a nema za povećanje plaća radnicima. Umirovljenici? 1.4 milijarde kuna planira se više za mirovine, koje će i dalje ostati na razini manjoj od 40% prosječne plaće u RH. Od toga se ne može živjeti. Poseban problem su poljoprivredne mirovine, poljoprivrednici još uvijek imaju mirovine 500 ili 600 kn, kroz predloženi Proračun se ne vidi težnja Vlade da to promijeni, da pomogne tim ljudima u preživljavanju. Spominjat ću to stalno, dokle god te sramotno malene mirovine ne izjednačite s ostalima. Cijenim optimizam Vlade i ministra da će se prihodi iz europskih sredstava povećati za skoro 14 milijardi kuna. Podsjetio bih da smo u ovoj godini smanjili te prihode za skoro 22,5 milijarde, to govori o neutemeljenom optimizmu Vlada, optimizmu bez pokrića jer nisu smanjene administrativne zapreke, jesu li uopće pripremljeni ti natječaji i projekti, kako biste mogli realizirati optimistične planove? Sumnjamo u opravdanost planova, dovoljan je jedan primjer: iz sredstava EU nismo povukli 8 milijuna kuna koje je trebalo biti isplaćeno vlasnicima Ribnjaka, a hoće li biti isplaćeno, ne znam jer nismo pripremili svu dokumentaciju. I zato HSS ne može podržati predloženi Proračun”, zaključio je izlaganje Vlaović.

Ana-Marija Petin je istaknula kako proračun pokazuje da će glavni generator rasta biti osobna potrošnja. “Kakav će to biti rast koji se temelji na osobnoj potrošnji kada gotovo trećina stanovništva živi od rizika siromaštva i socijalne isključenosti? Oko 250 tisuća građana prima plaću koja je manja od 3500 kuna, a gotovo 100 tisuća prima minimalnu plaću, a mi govorimo da će osobna potrošnja tih građana biti pokretač hrvatskog gospodarstva. Porazna je i brojka koja se odnosi na povlačenje sredstava iz EU fondova jer Hrvatska je u osam mjeseci ove godine ugovorila tek 1,4 milijarde eura, dok je isplaćeno 370 milijuna eura.”

INFORMACIJEKONTAKTKARTA

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Ulica kralja Zvonimira 17
HR-10000 ZAGREB
e-mail: hss@hss.hr

PODACI

OIB: 56890881647
IBAN: HR6523600001101314696
SWIFT: ZABAHR2X

TAJNIŠTVO

t: +385 1 45 53 627
t: +385 1 45 53 624
f: +385 1 45 53 631

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.