Madjer: Zalažemo se za drugačiju raspodjelu rudne rente i da veći dio bude namijenjen JLS

Madjer: Zalažemo se za drugačiju raspodjelu rudne rente i da veći dio bude namijenjen JLS

Zastupnik Mladen Madjer u Saboru je izrazio žaljenje jer HSS-ov prijedlog o povećanju rudne rente u korist JLS nije prihvaćen. HSS je tražio povećanje s 10 na 12%.

U pojašnjenju Odbora za gospodarstvo stoji kako je to nemoguće radi arbitražnih procesa i Washingtonskog sporazuma koji traje do 2024.godine.

“Netko je sporazum lijepo potpisao i oštetio jedinice lokalne samouprave ali i državni proračun. Koprivničko-križevačka županija, Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska županija traže da se donese nova Uredba, koja će osigurati veći prihod jedinicama lokalne i regionalne samouprave unutar ovih 10%, kada se već ne može povećati”, poručio je Madjer.

Primjera radi, naveo je kako u Austriji rudna renta iznosi 17,6%, Mađarskoj 25,3%, a u Njemačkoj 19,6%.

Zastupnik Madjer podsjetio je na povijest rudne rente u RH.

Ona je do kraja 2009.godine propisivala minimalnu novčanu naknadu za pridobivenu količinu ugljikovodika na eksploatacijskim poljima 3,10 % i bila je u potpunosti prihod JLS. Izmjenom te Uredbe u 2009. godini, a koja je stupila na snagu 2010., novčana naknada ostala je 3,10%, ali više ne kao isključivi prihod JLS. Po prvi puta rentu je počela dobivati Županija u postotku 0,16, država 0,18%, a JLS-ima je pripalo 2,76%.

Uredbom iz 2011. godine, ukupna naknada porasla je na 5%, a nova preraspodjela za općine bila je 2,50%, županija 1,0%, država 1,5%.

Uredbom iz 2014. godine određena je naknada koja je i danas aktualna, a povećana je na 10%, no uključeno je i umanjenje cijene plina za 50 lipa koje uzima HEP i to trima Odlukama Vlade RH.
Najznačajnija Odluka je ona kojom je smanjena cijena plina sa 2,20 lipa na 1,70 lipa, pa se tu ne radi o naknadi od 10% već o 7,77%. Iznos novčane naknade dijeli se tako da 30% ostvaruju općine, 20% županija, a 50% ide u državni proračun RH. Naknadu od 2,33% dobivaju Općine, 1,55% Županija, a 3,85 % ide u državni proračun, a HEP na toj razlici cijene godišnje ima prihod od 300 milijuna kuna, na kojih se renta ne obračunava.

HSS nije zadovoljan ovakvom raspodjelom, zaključio je saborski zastupnik Mladen Madjer i upozorio kako se i žurnim izmjenama prostornog plana JLS otežava poslovanje. Radi se u korist investitora, ali ne uzimajući u obzir posebnosti i mogućnosti općina, gradova i županija.

VIDEO rasprave pogledajte OVDJE.

INFORMACIJEKONTAKTKARTA

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Ulica kralja Zvonimira 17
HR-10000 ZAGREB
e-mail: hss@hss.hr

PODACI

OIB: 56890881647
IBAN: HR4824020061100749247
Erste&Steiermärkische Bank d.d.

TAJNIŠTVO

t: +385 1 45 53 627
t: +385 1 45 53 624
f: +385 1 45 53 631

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.