Pravica

Živimo u vremenu kad se zakoni brzo mijenjaju, a građani nisu dovoljno informirani o svojim pravima i obvezama te su često puta varani. Zbog opće gospodarske krize samo su rijetki u mogućnosti platiti stručnu pravnu pomoć. HSS je već 110 godina u službi hrvatskih građana, a sad pokreće i novi projekt pod nazivom “Mi smo za pravicu!”. HSS je formirao pravni tim od nekoliko pravnica i pravnika predvođen diplomiranim pravnikom Markom Fakom te će građani besplatno moći dobiti savjet iz ovršnog, parničnog, obiteljskog, nasljednog, zemljišnoknjižnog i obveznog prava.
 
Ukoliko trebate savjet i pravnu pomoć iz područja ovršnog, parničnog, obiteljskog, nasljednog, zemljišnoknjižnog i obveznog prava, kontaktirati nas možete isključivo pisanim putem na e-mail: pravica@hss.hr, a naše odgovore ćemo objavljivati u nastavku.
 
 
 
PITANJE: Susjedi mi brane da imam otvoreni prozor na kip prema unutra u kupaoni, spavaćoj sobi i kuhinji, koji gledaju na susjedovo dvorište. Stakla na prozorima su mutna i na kuhinji je zamjenjen novi plastični u dogovoru sa dotičnim susjedima i stavljena je mreža s vanjske strane. Poslali su mi opomenu od pravnika sa prijetnjom tužbe. Da li mi mogu zabraniti da otvaram prozore na kip?
 
ODGOVOR:
Susjed Vam ne može zabraniti da otvarate prozore prema unutra. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u Glavi V uređuje pitanje susjedskih prava koje definira kao ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva. Radi se o odredbama koje obvezuju vlasnika da u intersu vlasnika susjedne nekretnine nešto trpi, propušta ili čini sa svojom nekretninom. U tom smislu zabarnjeno je sa svoje nekretnine prema susjedovoj nekretnini prekomjerno ispuštati dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, buku i slično. Međutim samo otvaranje prozora, ukoliko to ne prati neko prethodno navedeno ponašanje, susjed nema ni prava ni interesa zabranjivati.
 
 
 
 

PITANJE: Poštovani, moje ime je K. V. i majka sam troje djece koji su se rodili u izvanbračnoj zajednici s pokojnim suprugom M. D. Suprug je umro 10. ožujka ove godine. Ima status hrvatskog branitelja, ali je od 2010. godine bio u civilnoj invalidskoj mirovini. Ima blokiran tekući račun zbog ovrha i kredita. Ja sam zaposlena, ali radim za minimalac. Moje pitanje je kakva prava ostvaruju moja djeca, osim prava na obiteljsku mirovinu, da li imamo pravo na kakvu jednokratnu pomoć ili nešto slično? Zanima me da li mogu predati zahtjeve za oprost dugova ili je to kršenje zakona?
S poštovanjem,
K. V.
 
ODGOVOR:
Članak 6., stavak 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 148/13) određuje tko ulazi u definiciju članova obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Između ostalih, u tu kategoriju ulaze i bračni drug te djeca rođena u braku ili izvan braka.
Članak 3., stavak 1. istog Zakona definira pojam smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. U točci 4. navedenog članka navodi se da se kao smrtno stradali hrvatski branitelj smatra i branitelj “umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 1997. godine, a nakon toga roka uzročna veza smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđena je u postupku vještačenja u ustanovama za vještačenje, odnosno pred nadležnim vijećem liječničkog povjerenstva”. 
Iz navedenog slijedi da bi, u Vašem slučaju, mogućnost ostvarenja prava iz navedenog Zakona proizlazila iz utvrđivanja uzročne veze sudjelovanja u ratu i bolesti, odnosno smrti Vašeg supruga i to u postupku vještačenja pred nadležnim tijelima. Za ostvarenje Vaših prava i prava Vaše djece, bilo bi nužno da steknete status članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja.
Pravo na jednokratnu pomoć, za koju konkretno pitate, regulirano je Uredbom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (NN 87/14). U članku 7., stavku 1., točki e) navedene Uredbe regulirano je pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako novčani prihodi korisnika u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podošenja zahtjeva, mjesečno po članu zajedničkog kućanstva iznose manje od 25% od utvrđene proračunske osnovice, konkretno 831,50 kn. Za ostvarenje navedenog prava ponovno je potrebno ostvariti status članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja.
U slučaju da steknete odgovarajući status, sva prava ostvarivati ćete u postupcima pred nadležnim uredima državne uprave u jedinici područne, odnosno regionalne samouprave, odnosno, za Grad Zagreb, Gradskim uredom za branitelje.
 Zahtjev za otpis duga  ili odgodu ovrhe možete zatražiti ako ste blokirani duže od 360 dana, te dugujete najviše 10.000,00 kn, ako se radi o dugu bankama, teleoperaterima, gradovima ili drugim vjerovnicima koji su pristali na takav model otpisa, pri čemu ostvarujete prosječna primanja do 2.500,00 kn za samca, odnosno 1.250,00 kn po članu kućanstva, a da pri tome nemate u vlasništvu drugu nekretninu ili drugu imovinu koji bi mogli prodati ili koristiti.
 
 
 
 
PITANJE: Poštovani, čuo sam da pomažete pravnim savjetima. Ja Vas ovime molim da malo pogledate moj slučaj (presudu) i da mi pomognete savjetom. Za eventualne upite stojim na raspolaganju.  Presude su u prilogu.
S poštovanjem,
B. J.
 
ODGOVOR:
Neovisno o tome što je ste u starosnoj mirovini, pravni slijednik tuženika Vam je dužan naknaditi prouzročeni parnični trošak, a ako to ne učini dobrovoljno ovlašteni ste putem ovršnog postupka ostvariti prisilnu naplatu.
 
 
 
 
PITANJE: Poštovani, obraćam Vam se sa zamolbom za pravnu pomoć u parnici koja se vodi pred Općinskim sudom. Radi se o novčanom potraživanju od strane odvjetnika prema meni, dogovor je bio da će svoja potraživanja za zastupanje naplatiti po donošenju pravomoćne presude. Prema navedenoj  presudi troškove postupka dužna je platiti protustranka. Odvjetniku sam dao punomoć da po navedenoj presudi provede ovrhu, što on nije učinio, već je pokrenuo ovrhu prema meni. Budući primam invalidsku mirovinu od 1.200,00 kn (u mirovini sam zbog bolesti- karcinoma) te nisam u mogućnosti platiti odvjetnika za zastupanje molim vas za pravnu pomoć. 
Unaprijed zahvaljujem.
S poštovanjem,
I. S.
 
ODGOVOR:
Sukladno Tbr. 48. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, naplata odvjetničke usluge dospijeva okončanjem ovršnog postupka ili pravomoćnim okonačnjem postupka ukoliko se ne provodi ovrha. Budući da ste odvjetniku dali punomoć da provede ovrhu a nije je proveo, proizlazi da njegova nagrada još nije dospjela nego će tek dospjeti po dovršetku ovršnog postupka. Slijedom navedenog, odvjetnik ne bi trebao uspjeti u postupku protiv Vas.
 
 
 
 
PITANJE: Pokrenula sam izvanparnični postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice, proces je tekao svojim tijekom, određen je pravni zastupnik za suvlasnike jer su bili nedostupni, izašao je građevinski vještak za procjenu, napravio elaborat, sve troškove sam snosila ja iako sam nezaposlena, 31.03.2015. stiglo mi je Rješenje sa suda da se zahtjev odbija jer su suvlasnici umrli 2010. godine (oni su živjeli u Beogradu-Srbija) što ja nisam znala do primitka Rješenja, u Puli nije pokrenut postupak ostavine i oni su još uvjek upisani u vlasnički list. HITNO MI TREBA PRAVNI SAVJET da ne prođe rok žalbe tko sada može zastupati umrle suvlasnike jer su oni živjeli u drugoj državi, ja novca za odvjetnika nemam i da mi nepropadne ovo što sam do sada platila.
Unaprijed vam se zahvaljujem na vašem savjetu.
K. P.
 
ODGOVOR:
U Vašem bi slučaju bilo nužno pokrenuti ostavinski postupak. Zakon o nasljeđivanju (NN 33/15) u 177. članku sadrži odredbe o mjesnoj nadležnosti za, prema kojem je za ostavinski postupak mjesno nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište, a ako u vrijeme smrti nije imao prebivalište u RH mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište. Ako nije moguća ni jedna od ovih dviju nadležnosti, nadležan je sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u RH, a ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u RH, mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana. Ako za postupak nije nadležan hrvatski sud, a nadležan je za provođenje pojedinih radnji u postupku, nadležnost za iste određuje se prema prethodno navedenim odredbama. Postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice možete s uspjehom nastaviti samo nakon pravomoćnog dovršetka ostavinskog postupka.
 
 
 
 
PITANJE: I. i A. vjenčali su se 1997. godine i bračno nastavili živjeti u R. P. nadomak K. Skladan im je bio život (tu je došlo i dvoje djece) do 2005. godine kada su se počeli pojavljivati problemi oko naplate usluga u autoprijevozničkom poslu s kojim se I. obrtnički bavio. Počeo se slagati i dug (mirovinsko osiguranje). Kada je dug bio ozbiljniji, a supruga je odbijala da sudjeluje u vraćanju (a jednako ga je „blagovala“) počele su provokcije, prijetnje s njene strane. Obmanjivanjem (da će djeca ostati bez  krova nad glavom, aludirajući na poreznu pljenidbu, prijetnjama o razvodu braka i „izgonu iz kuća (što je kasnije uspješno, uz pomoć odvjetnice provela), prijetnjama, insceniranjem sukoba i pozivanjem policije iako joj ni vlas s glave ne fali primorala je I. da potpiše darovni ugovor o poklanjanju ½ nekretnine (kuća po sudskoj procjeni vrijedna 450.000 kuna i okućnica) koju su u braku stakli. Potpisali su na temu prividnog, simuliranog fiktivnog ugovora, kakve su potpisale na tisuće, a i danas su na snazi. Znači namjera im je, i motiv, bila da sklone nekretninu od moguće pljenidbe. Prema državi griješili su, ali obadvoje u jednakim razmjerima. Od „uvjeta“ za potpis bio je samo usmeni sporazum (dogovor, obveza) da ugovor ne će vrijediti ako dođe do poremećaja bračnih odnosa. Kada je I. mislio da je „zbrinuo djecu“ i  mislio o braku do kraja života A. mu je smjestila razvod braka. Očito smišljeno, perfidno i od nekog instruirano. Zašto baš nakon tri godine. Jer tada prestaje mogućnost pobojnosti darovnog ugovora. Na brakorazvodnoj parnici sutkinja prema Obiteljskom zakonu dosuđuje pola-pola, ali i ukazuje A. na njezinu prevaru. A. naravno, nema nakanu vratiti prijevarom stečenu nekretninu. Za sada Vam postavljam pitanje koliko u toj sofisticiranoj prevari ima kaznenog djela. Osim pljačke imovine tu je i bešćutna deložacija iz objekta koji je I. izgradio, gruba nezahvalnost za potpisivanje ugovora s kojim je zbrinuo nju i obitelj, sebe izložio pogibelji, a na kraju i zapriječavanje da iz  te nekretnine namiri dug koji ga i danas prati. Uz to odgovorite mi kako gledate, s prvog stajališta da je darovni ugovor stoposto prividni, potpisivan u „idiličnoj bračnoj vezi“, a da je rastava braka nova nepredvidiva okolnost koja je možebitno „naslućena“ tek u internom dogovoru. Prijevara (osmišljena, sofisticirana) je bjelodana. „Vrijednost“ opljačkanog plijena najmanje 225.000 kuna (polovica ukupne vrijednosti). Molim vas da mi se samo očitujete kolika je „vrijednost“ kaznenog djela ili ono to nije.      
Iskreno zahvaljujem,
S.P.
                                                                              
ODGOVOR:
Kazneno djelo prijevare opisano je u članku 236., stavku 1. Kaznenog zakona (NN 144/12). Prema zakonskom opisu prijevara postoji ako počinitelj s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekog lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time oštećenika navede da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. Iz navedenog opisa proizlazi da dovođenje u zabludu mora biti poduzeto u namjeri da počinitelj sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, sa svrhom da oštećeni nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, uz nužnost da postoji uzročna veza između počiniteljevih postupaka i štetnih postupaka žrtve. Iz navedenog proizlazi da je za kazneno djelo prijevare ključno postojanje protupravne imovinske koristi, zabluda, bilo stvaranjem pogrešne predodžbe o činjenicama ili održavanjem u zabludi, ako osoba već ima pogrešne predodžbe te uzročna veza počiniteljevih postupaka i štetnih postupaka žrtve. Za prijavu mogućeg kaznenog djela najbolje se obratiti policijskoj postaji nadležnoj za područje boravišta/prebivališta osobe koja prijavljuje. Policija će na temelju činjeničnog stanja odlučiti o daljnjem postupanju. Međutim moramo Vam skrenuti pozornost da će u ovom slučaju biti vrlo teško dokazati postojanje namjere kod okrivljenice u vrijeme počinjenja djela. 
 
 
 
 
 
 

 
 
 

 
 
 
 
INFORMACIJEKONTAKTKARTA

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Ulica kralja Zvonimira 17
HR-10000 ZAGREB
e-mail: hss@hss.hr

PODACI

OIB: 56890881647
IBAN: HR6523600001101314696
SWIFT: ZABAHR2X

TAJNIŠTVO

t: +385 1 45 53 627
t: +385 1 45 53 624
f: +385 1 45 53 631

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.