Rasprava o Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Rasprava o Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

U Hrvatskom saboru je na raspravi bio Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, a o njemu su raspravljali Davor Vlaović i Željko Lenart.

“HSS je jedan od inicijatora odnosno da se uredi stanje u hrvatskoj poljoprivredi i kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kroz Zakon o OPG-u, kroz Zakon o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse, a tu i Zakon o Poljoprivredno-savjetodavnoj šumarskoj službi i Zakon o HPK. To su inicijative i ideje još iz 2009. iz zakona koji je upravo HSS predlagao. Hrvatskoj treba HPK. Zašto? Pa želimo učiti od boljih, od austrijskih poljoprivrednih proizvođača, bavarskih, francuskih, gdje vidimo da su oni dobro organizirani, da imaju svoju poljoprivrednu komoru, da plaćaju članarinu”, rekao je Vlaović u raspravi te upozorio kako imamo prepolovljenu poljoprivrednu proizvodnju, da nemamo strategiju razvoja poljoprivrede i da nemamo dovoljno komunikacije sa poljoprivrednim proizvođačima na koji način im pomoći i kako dići poljoprivrednu proizvodnju.

“Zašto se osulo članstvo u HPK-u, zašto je ostalo svega oko tisuću?”, upitao je Vlaović te dodao kako je to iz razloga što nekome nije odgovarala jaka HPK-a. “Kome to nije odgovaralo? Pa ministrima, politici, njima je lakše razjediniti taj korpus poljoprivrednih proizvođača na 1137 udruga u RH. I onda imaš udruge koje financiraš iz državnog proračuna i koje ti plješću da je tvoj zakon izvrstan. Ne smije se politika miješati u rad HPK, nego ona mora biti institucija gdje poljoprivrednici ostvaruju svoje interese, da ih komora zastupa i kod donošenja zakona i kod nastupa na tržištu. Nažalost, komora ovakva kakva je ne funkcionira, naši poljoprivredni proizvođači odustaju od poljoprivredne proizvodnje.”

“Dobro je da je prihvaćen prijedlog HSS-a da u privremenom pregovaračkom vijeću oko Agrokora bude i predstavnik malih proizvođača OPG-a, dobro je da je većina njih isplaćena, međutim činjenica je da više od 200 OPG-a, obrta i drugih nije isplaćena u cijelosti, nego svega sa 30% jer su prelazili onu kvotu proizvodnje iznad prometa 5 milijuna kuna godišnje pa su ušli u rang velikih proizvođača i sad su oni u istom košu s bankama, fondovima i ostalim velikim dobavljačima i što će biti s njima a ima ih preko 200, a njihovo potraživanje je bilo samo do 300 milijuna kuna, a u to vrijeme je savjetnicima isplaćeno više od 300 milijuna kuna. Tu je komora trebala dati svoj doprinos, ali ovakva kakva je sad sa 1000 članova i razjedinjena, nema šanse da bitnije utječe na takve politike koje su se događale u RH. Svi smo za to krivi jer smo dozvolili da se na taj način vode politike u poljoprivredi i da komora ne zaživi. Ovaj zakon jest šansa da se komora vrati na scenu, da se vrate OPG-ovi jer preko 80% do 90% čak je OPG-a u članstvu, a svega 20-ak posto su trgovačka društva i obrti”, istaknuo je Vlaović te rekao kako je možda dobar prijedlog da se do drugog čitanja razmotri to i da se ostavi mogućnost da sami članovi odluče jesu li za obvezno članstvo i koliko će ono biti.

“Ako dozvolimo da nam komora bude samo na papiru, neće biti ništa ni od snage komore a ni od jačanja poljoprivredne proizvodnje, i dalje ćemo biti podložni uvozu poljoprivrednih proizvoda, smanjenju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, i dalje ćemo imati iseljavanje, ne samo iz Slavonije i Baranje, nego i iz drugih nerazvijenih regija. Pa je li to budućnost koju želimo Hrvatskoj i hrvatskoj poljoprivredi? Mislim da nije i da moramo ozbiljno razmisliti da ovaj Zakon o poljoprivrednoj komori i druge zakone prilagodimo upravo tim poljoprivrednim proizvođačima i poljoprivrednoj proizvodnji te da stvorimo takve politike koje će garantirati daljnji rast i razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj”, zaključio je Vlaović.

Željko Lenart je u svojoj raspravi istaknuo kako nam poljoprivredna komora treba, samo je pitanje na koji način će poljoprivredna komora raditi i koliko će onda pridonositi većoj konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača tj. OPG-ova i pravnih subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Istaknuo je kako se najviše govori oko članarine koja je 72 kune godišnje što je stvarno jedan zanemariv iznos ukoliko će poljoprivredna komora svojim članovima doprinijeti u povećanju njihove dobiti.

“Zakon je za sada preštur, mislim da u djelatnostima koje komora ovdje piše treba još dodati. Evo ja preporučujem gospodi iz ministarstva da pokušaju malo vidjeti ta iskustva iz Bavarske, iz Austrije i da pokušaju to što više približiti nama koji smo eto kao Hrvati uvijek nekako nesložni kad se trebamo ujediniti”, zaključio je svoju raspravu Lenart.

INFORMACIJEKONTAKTKARTA

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Ulica kralja Zvonimira 17
HR-10000 ZAGREB
e-mail: hss@hss.hr

PODACI

OIB: 56890881647
IBAN: HR4824020061100749247
Erste&Steiermärkische Bank d.d.

TAJNIŠTVO

t: +385 1 45 53 627
t: +385 1 45 53 624
f: +385 1 45 53 631

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.