Vlada još nije razmatrala mogućnost povlačenja tužbe protiv Srbije, ali svakako je potrebno razgovarati, komentar je premijerke Jadranke Kosor iz Bruxellesa.
Ideja o eventualnom povlačenju hrvatske tužbe protiv Srbije pred međunarodnim sudom, odnosno mogućnost izvansudske nagodbe dviju država, koju su najavili predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić u Opatiji, nije izazvala jedinstvene reakcije.
Premijerka Jadranka Kosor izjavila je u Bruxellesu da Vlada nop nije razmatrala mogućnost povlačenja tužbe za genocid protiv Srbije, ističući da je potrebno razgovarati kako bi se riješila otvorena pitanja, posebice sudbina nestali osoba. „Vlada je ta koja bi mogla povući tužbu, ali o tome nije razgovarala. Mi takvu mogućnost nismo razmatrali, ali svakako mislim da je dobro razgovarati i svaki dan učiniti više na građenju mostova.“
Građanski rat Predsjednik HSP-a Daniel Srb kaže da su on i njegova stranka odlučno protiv povlačenja hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije. „Nipošto ne bismo podržali takvu odluku. To je Hrvatskoj posljednja prilika da pred međunarodnim sudbenim tijelom dokaže kako se u Hrvatskoj nije odigrao nikakav građanski rat, već je to bila agresija Srbije na našu zemlju. To je pitanje od prvorazrednog značenja jer će u budućnosti odrediti međunarodnu ocjenu zbivanja u razdoblju 1991.-1995. Argumenti tipa kako se time potiče razmjena informacija o poginulima i nestalima, o povratku otetog umjetničkog blaga iz Srbije i ostalo, mi ne prihvaćamo. To su pitanja koja i tako moramo riješiti iz čisto civilizacijskih razloga te je neumjesno dovoditi ih u vezu s povlačenjem tužbe za genocid,“ tvrdi Srb.
Računi iz prošlosti Predsjednik HSS-a Josip Friščić ne bi podržao odustajanje od tužbe protiv Srbije. „Tu novu ideju da smo svi isti i da smo jedni drugima radili manje-više isto, ja ne prihvaćam. Onaj tko bi danas donio odluku o povlačenju te tužbe, neka najprije ode u Škabrnju, Vukovar, Nuštar i druge hrvatske krajeve i pita tamošnje obitelji koje su ostale bez najmilijih što misle o povlačenju tužbe – kaže Friščić, dodavši da tko ne raščisti račune iz prošlosti, ostavlja taj isti teret za budućnost.
Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, apsolutno podržava susret Tadića i Josipovića i kaže da liberali podupiru izvansudsku nagodbu ako bi to bio rezultat obostranog ravnopravnog dogovora. Takva nagodba ne bi dovela do revizije povijesti jer mi jako dobro znamo tko je bio agresor na našu zemlju. „Što se tiče naše budućnosti, posebice u gospodarskoj suradnji, a i zbog činjenice da ćemo jednog dana zajedno biti u Europskoj uniji, nemamo pravo buduće generacije toliko opterećivati prošlošću“, kaže Kosor.
Bivši ministar vanjskih poslova, SDP-ovac Tonino Picula kaže kako ne treba zaboraviti da ratni zločin nikad ne zastarijeva i da je to ne samo pravno već opće civilizacijsko načelo. Ali, ne treba ignorirati ni činjenicu da ovno nije 1999. kada je hrvatska tužba podnesena već 2010. godina kada su se u Hrvatskog, Srbiji i cijeloj regiji dogodile ozbiljne promjene.
Neriješena pitanja
U HNS-u naglašavaju da između Hrvatske i Srbije postoji desetak neriješenih pitanja (zatočeni, nestali, sukcesija i dr.) te da je očito da su dvije strane spremne rješavati te probleme bez posrednika. Ako se ta pitanja uspješno rješavaju bilateralnom surednjom, nema onda razloga da se ne povuku tužbe pred međunarodnim sudom iznio nam je stav HNS-ov glasnogovornik Igor Kolman.
Jandroković o izbjeglicama Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u četvrtak je na konferenciji o prognanicima i izbjeglicama u Beogradu izjavio kako je Hrvatska omogućila povratak svim izbjeglima i prognanima koji to žele. „Ispunjavanje svih mjera u rješavanju problema izbjeglih i prognanih u samom je vrhu prioriteta hrvatske Vlade“, rekao je Jandroković.
Slobodna Dalmacija, 26.03.2010. str.11 Piše Šenol Selimović
