Prije izbora reforme provodi samo odgovorna i ozbiljna vlast

U starozavjetnoj biblijskoj  knjizi „Eklezijast“ (Propovjednik) napisano je mnogo mudrosti, a jedna koja mi se posebno urezala u pamćenje glasi: „Tko uvijek pazi na vjetar, taj nikad ne započinje sijanje. Tko neprestano promatra oblake, taj nikad ne žanje.“ U hrvatskoj se politici mnogi za nerad izvlače zbog vjetra i oblaka. Svi, ama baš svi se slažu da kriza koja se dogodila Hrvatskoj nije od jučer. Ona je rezultat nečinjenja pravih poteza mnogih Vlada, jer su i njima za sijanje smetali različiti vjetrovi, najčešće populistički. A ako pak nisu zasijali, bez obzira na oblake, nije se imalo niti što žnjeti. Koalicijska Vlada koju predvodi Jadranka Kosor, a u kojoj značajnu ulogu ima i HSS, prva je koja je – usred krize – povukla odlučne, konkretne poteze.

Bit ili ne bit

Zašto? Kako sam već počeo s citatom, upotrijebit ću još jedan, daleko čuveniji od prvog.

„Bit ili ne bit – to je pitanje!

Je l' dičnije sve strelice i metke

Silovite sudbine u srcu

Podnositi il' zgrabit' oružje,

Oduprijet se i moru jada kraj

Učinit?“ (Prijevod M. Bogdanović)

Stavlja u usta najpoznatiji svjetski dramatičar Shakespeare svojemu junaku Hamletu. Da, i za nas je bilo bit ili ne bit zemlja slučaj, zemlja poput Grčke, koja je bankrotirala prije stotinjak godina i na lošem je putu prema ponavljanju mučnoga ispita, Irske, Portugala ili Španjolske, zemalja koje duboko tonu u krizu. Iz koje se neće moći same izvući. Zato je koalicijska Vlada povukla nužne, odlučne i za neke radikalne poteze. Krenula je, a kada jednom kreneš, ako si uporan sigurno ćeš naći put.

Istina, ova ga Vlada traži. Tražila ga je, da ublaži udar krize te da osigura normalno funkcioniranje države, odnosno, njezinih obveza prema, primjerice umirovljenicima te socijalnim skupinama koje ovise od državne pomoći, uvela je tzv. krizni porez. Trebalo je reagirati odmah. I Vlada je to učinila. Nakon što je pripremila temeljitije, dugoročnije i efikasnije mjere – koje je nemoguće donijeti a kamoli provesti preko noći – odlučila je ukinuti najprije tzv. mali porez (1. srpnja) a potom i tzv. veliki (1. studenog). Vladin Program gospodarskog oporavka iznenadio je mnoge. Iz nekoliko razloga. Prvi je taj što su rađene mjesecima a da to nitko nije znao. Rađene su, dakle, ozbiljno. Temeljito. Bez dimnih bombi. Bez straha. Drugi razlog koji je izazvao iznenađenje je sam sadržaj antikriznih mjera. Iako je opozicija predvođena SDP-om tvrdila da je taj sveobuhvatni program tek lista želja, ekonomisti i privrednici su suštinu mjera prihvatili s odobravanjem. Treći razlog zbog čega je javnost, a ponajprije opozicija, oznenađena je odlučnost da se mjere – napokon – provedu u djelo. Jer je bit ili ne bit. Više se ne samo ne smije već se i ne može trošiti nezarađeno.

Hrvatska je trošila nezarađeno

A Hrvatska je, ruku na srce, trošila svake godine desetak posto više nego što je zaradila. Bilo je to nedomaćinsko ponašanje. A ono je jako opasno. Zamislite da vi u svojoj obitelji iz godine u godinu trošite – na hranu, odjeću, stanovanje, automobil, ljetovanje... – deset posto više nego što ste zaradili!? Što bi se dogodilo? Kuća ili stan bi vam otišli na bubanj, jer više ne bi ste mogli pokrivati manjak. Banke bi vam uzele sve što imate.

Država je, banalno rečeno, veliko gospodarstvo koje funkcionira po sličnim ili čak istim principima. I koliko god se mi ljutili, rezovi se moraju napraviti. Da, mnogi će posljedice mjera osjetiti na svojim leđima, ali ne zato što bi država, odnosno – Vlada, egzibicionistički zakidala svoj narod već zato da bi privreda Hrvatske stala na zdrave noge i počela privređivati, stvarati nove vrijednosti, zapošljavati te stvarati uvjete za dostojanstven život.

Uz to što se ukida krizni porez, smanjuje se stopa poreza na one najniže dohotke (do 3.600 kuna) za tri posto. Treba, kao što kažu svi ekonomski stručnjaci, povećati osobnu a smanjiti javnu potrošnju. I treba, naravno, rasteretiti privredu prekomjernih davanja. Jer ako je zagušimo, izazvati ćemo još više stečaja. Zato je Vlada u Programu gospodarskog oporavka predvidjela i smanjenje parafiskalnih nameta, odnosno, neporeznih davanja poput vodnog doprinosa, doprinosa za Hrvatske šume, spomeničke rente... Planira se smanjiti i javna uprava, ali nakon temeljite rasprave i analize, kako se ne bi napravila veća šteta nego korist. Država te državna poduzeća svoje će obveze podmiriti do početka srpnja, čime će se nelikvidnost srezati u korijenu.

Svi ministri su dobili zaduženja, koja su se počela već i ostvarivati. A tko neće moći ili neže htjeti provoditi nimalo ugodne i nimalo popularne mjere taj će, kao što je to rekla premijerka Kosor, morati otići.

I još je jedna činjenica jako bitna; sve te mjere izlaska iz krize koalicijska vlast provodi godinu i pol dana prije izbora. Znači, nije nam do jeftinog populizma te kupovine glasača već do oporavka hrvatskoga gospodarstva. A to može samo ozbiljna i odgovorna vlast.