Vlaović: Povećanje minimalca za 250 kn nije privilegija, poticaj je za napuštanje Hrvatske

Vlaović: Povećanje minimalca za 250 kn nije privilegija, poticaj je za napuštanje Hrvatske

Saborski zastupnik Davor Vlaović je nezadovoljan pojavom da ijedan radnik u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću, ona je ispod razine radničkog dostojanstva. Radnika s minimalnom plaćom u Hrvatskoj ima oko 40 tisuća, dodatnih 300 kn znači kruh trideset dana u mjesecu, što tim obiteljima nije nevažno. Vlaović je rekao kako zadatak Vlade nije samo briga o minimalnoj plaći, nego strateško planiranje gospodarstva koje zahtjeva sofisticiranu tehnologiju i obrazovanog kvalitetno plaćenog radnika, što ne čine i zato će obitelji i dalje odlaziti tamo gdje su minimalne plaće veće od 1.600 eura.

“Kod donošenja Zakona o minimalnoj plaći niste se konzultirali niti sa sindikatima niti s poslodavcima niti je bilo jave rasprave. Zakon će biti jednokratna mjera bez stvarnih učinaka, radnici će i dalje odlaziti u potrazi za boljim poslovnim okruženjem. Nekim poslodavcima, u osjetljivim sektorima i ovakvo povećanje je teret, neki i danas isplaćuju plaće veće od minimalca, čestitam im tako su si osigurali opstanak.”

Vlaović je u raspravi istaknu ulogu države u stvaranju poduzetničke klime i strateškom promišljanju svih članova Vlade i svih hrvatskih ministarstava. Danas Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava djeluju samostalno, potrebno je sinergijsko djelovanje svih, posebice u periodu koji slijedi u kojemu će doći do promjene europskih politika. Europska komisija je predložila smanjenje ulaganja u kohezijsku politiku namijenjenu siromašnijim članicama unutar koje se Kohezijski fond smanjuje za 45,4%, Europski socijalni fond za 7,3% i Fonda za zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj za 16%.

“Vlada u takvoj situaciji mora s HUP-om, poslodavcima, industrijom, sindikatima i radnicima promišljati o gospodarstvu inače će učinci izostati. Rečeno je kako će Hrvatska poboljšati investicijsku klimu kroz povećani izvoz, povećano povlačenje europskih sredstava i otvoriti nova radna mjesta. Realno je da do toga neće doći jer se europska sredstva za pomoć slabije razvijenim članicama u novom petogodišnjem razdoblju smanjuju, zbog administrativnih barijera koje smo sami izgradili i velikog neučinkovitog administrativnog aparata. Učinak povlačenja sredstava ovog trenutka je jadnih 14%. Pitanje je koliko ćemo, nakon evaluacija, zbog loših planova morati vratiti.”

Vlaović je iskazao žaljenje zbog nerazumijevanja vladajućih za Slavoniju u kojoj je prosječna plaća puno ispod hrvatskog prosjeka, a Slavonija svakim danom sve pustija, rekavši kako je nedopustiva nejednakost koja postoji u Hrvatskoj, a vlada i vladajući ne čine ništa kako bi osigurali dodatne stimulacije za slavonske gospodarstvenike nego ih i dalje ostavljaju u regiji s razvijenim Zagrebom i Varaždinom i tako onemogućavaju u povlačenju sredstava iz zajedničke europske blagajne za nerazvijene.

“Tražio sam fond za slavonske gospodarstvenike, oglušili ste se. Kada udio vlastitog sufinanciranje bude 30%, što je najavljeno, Slavonci neće niti pisati projekte jer nemaju fiskalnih kapaciteta. Država mora pokrenuti lavinu reformi da bi gospodarstvenici opstali, a ne čini ništa.”

Rekao je kao je jedina provedena reforma, porezna reforma koja oslobađa poreza one s najvišim plaćama iznad 17 tisuća kuna, a takvi već imaju uplaćena skijanja izvan Hrvatske, oni taj višak neće potrošiti ovdje što bi učinili radnici s plaćom od 10 tisuća kn da je Vlada imala sluha za tu kategoriju zaposlenika koja je najbrojnija.

“Povećana potrošnja može se dogoditi ako porezno rasterećenje osjete poslodavci i najveći broj zaposlenih. Cijene hrane u Hrvatskoj i Europi rastu, a mi smo svoju poljoprivredu na Belju i Vupiku prepustili strancima, oni će otpuštati radnike. Bit ćemo u Slavoniji gladni i nezaposleni. Prosječna obiteljska košarica od 6.724 kn mnogima će postati još nedostupnija, a minimalac je samo 3.000 kn.”

Vlaović je raspravu završio apelom vladajućima rekavši kako hrvatska komparativna prednost ne smije biti niska cijena rada već radna mjesta s plaćom od koje zaposleni mogu živjeti, a minimalac mora ozbiljnije rasti.

Video rasprave pogledajte OVDJE.

INFORMACIJEKONTAKTKARTA

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Ulica kralja Zvonimira 17
HR-10000 ZAGREB
e-mail: hss@hss.hr

PODACI

OIB: 56890881647
IBAN: HR4824020061100749247
Erste&Steiermärkische Bank d.d.

TAJNIŠTVO

t: +385 1 45 53 627
t: +385 1 45 53 624
f: +385 1 45 53 631

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.